[Izbor Svetske Elektronske Literature] |
Priča o jednom Njihalu
Ovo je priča, koju vrlo rado pričam, to je priča o Marku zvanom
Čombe. Prvi ga hvale, drugi žale, treći kažu: "e, moj, brale,
taj je kucao kao da je lud".
Njegovo ime je nastalo kao kombinacija slavnog Gevare (tek kasnije je otkrio da se nije zvao
Čo već Če), njegovog pola (engl. male) i načina komunikacije
njegove omiljene životinje (BE - dakle, krava).
Košarkom se počeo baviti još u ranom detinjstvu. Njegovi uzori bili su
Čarls Barkli i Zoran Stevanović. Tokom godina nastojao je da nabaci potrebnu
kilažu, kako bi mogao da se meri sa svojim idolima. Treba ovde reći da je,
takođe, bio razlog i to što su ga mnogi (ne)prijatelji na terenu zvali NJIHALO,
ili su se jednostavno odnosili prema njemu kao takvom. Elem, njegov brzi metabolizam
(trošio je puno kalorija učeći za KOMPJUTERSKOG EKSPERTA na višoj
poslovnoj školi - Poslovna informatika) sprečavao ga je da dođe do tako
željene kilaže. Zato je i pored izvanrednih atletskih mogućnosti
(išao u teretanu sa mnogim poznatim facama, pomenimo samo BEĆAR-a), često
morao da ustupi mesto pod košem mnogo nižim igračima.
Međutim ova priča ima srećan kraj. Čombe je shvatio da je
rešenje za njega kombinacija PIVA (stvara toliko željenu trbušinu) i
skidanja poteza Vlada Divca, igrača najsličnijih karakteristika, koji je
međutim, dobio šansu među profesionalcima na vreme.
Zato, svi vi, majstori igre pod obručem (samo jedan, basket), nemojte se iznenaditi
kada sledeće sezone ugledate novog Čombeta, težeg i sporijeg nego ikad.
Molićete vi njega da odigra sa vama još jedan basket pre nego što krene
“preko bare” ...
Povratak na priče |